Kšatrije – ratnici

Snažni junak, moćan i pravedan koji se bori za svoju čast ili tron čini se osnovnom crtom tog ratničkog karaktera, lika što u svakom epu pokreće radnju i dovodi je do njenog usijanja, čija se hrabrost očituje na bojnim poljima, susretima sa nemilosrdnim bogovima, lukavosti i mudrosti pred neprijateljem. U tom mitološkom svijetu, junak je na granici sa nad – čovjekom i polubogom po svojim djelima i poduhvatima gdje usud, prkos i upornost jesu odlike vrijedne poštovanja, te kao takvi oni ulaze u epove kao veliki časnici svoje domovine. Ta njihova djela jesu skoro božanska, jer običan smrtnik ih ne može izvršiti, po svojoj snazi i domišljatosti, gdje čvrsta ruka nosi luk i strijelu a uznosito tijelo stoji u zlatnim kočijama što po nebu ruši gradove ašura (demona) u jednom naletu. S druge strane, oni vole i mogu da pate, za domom, za ognjištem za ženama. Zato idu u rat, oslobodilački, jer cilj je opet živjeti u sreći u svome na svome. U staroindijskom epu Mahabharata, koji je opsegom ravan Homerovoj Odiseji, centralnu priču u kojoj se nalazi više fabularnih tokova, čini sudbina Panduovih sinova od kojih se najviše ističe Arjuna, jedan od onih koji se uzdigao na nebo i primio poklone bogova, onaj koji se borio na polju Kurukšetre. U mitu o Arjuninom uznesenju na nebo, dočekuju nas Himalaji kao mjesto na kojem obitavaju bogovi (visoke planine i razna uzvišenja, čine se savršenim mjestom za nadnaravna bića mnogih mitologija, sa kojeg oni pokazuju superiornost nad čovjekom, koji je uvijek niži, podređen i često zavistan od njihove milosti), među njima je i sam Indra – gromovnik pod čijim munjama zemaljski svijet uživa milost i nemilost. Tu na tim „božanskim nebesima“, Arjuna se borio sa Šivom i zavrijedio pomoć bogova. U čast njegovoj istrajnosti u borbi, Indra ga poziva da se primpermi za uzdizanje na nebo. Zlatne kočije, prema mitu, uzdigle su ga sve do Amaravatija, veličanstvene Indrine prijestolnice. Prekrasni vrt crvene šume, prelijepe djevojke obitavale su u ovom carstvu vrhovnog božanstva u čijem je dvorcu Arjuna primio čarobno oružje na dar. Kako u svojim podvizima junaci jesu hrabri i neustrašivi poput samih bogova, njihova ljudska strana u čijim dušama stanuju emocije često dođu do izražaja. Nakom primljenog dara, Arjuna osjeća potrebu da se vrati na zemlju među svoju braću i da se bori za otadžbinu. Kao svevišnje božanstvo koje je savršeno i samozadovoljno u svojoj neprolaznoj eminenciji, Indra ne shvata i ne razumije da ljudsko biće osjeća čežnju za onima koje voli ukoliko je od njih odvojen. Indra smišlja plan kako da Arjunu zadrži. Misleći da postupa ispravno, naredio je slugama da ga upoznaju sa najljepšom djevojkom njegova carstva, Urvaši kako bi zaboravio na svoju braću. Njegova snaga se očituje i u njegovoj dosljednosti prema braći. Kada mu je rekla da je ona ta koja će učiniti sve da braću zaboravi. Arjuna ostaje iznenađen njenom nakanom i sve njene prijedloge odbija. Ljutita zbog njegove odluke, baca na njega kletvu kojom ga zarobljava u ženskim odajama određujući mu sudbinu plesača. Kada se nauživala njegove ljepote, odlučila ga je pustiti i vratiti braći sa svim oružjem koje je dobio od bogova sa kojim u bitci na polju kod Kurukšetre pobjeđuje za samo osamnaest dana.
Kažnjavanje smrtnika je još jedan čest motiv koji se pojavljuje u mitovima, ukoliko on odbije poslušati božanske zapovijedi njegova sudbina pada u milost ili nemilost „viših sila“.

Principi junakovog junaštva

U književnosti, lik indijskog junaka je u mnogome „obojen“ tačno određenim karakteristikama od kojih se nikada ne odstupa jer u suprotnom pravda ne bi bila zadovoljena. On mora biti hrabar i nerijetko spašavati voljenu od neprijatelja, npr. kao što to radi princ Rama sa svojim prijateljem Hanumanom, sa kojim se bori protiv strašnog demona Ravane kako bi spasio princezu Situ u koju je zaljubljen kojeg srećemo u Ramayani. On mora imati čarobna oružja kao što je Arjunino, koje je dobio na dar od Indre da se borbi protiv demona. On mora ispunjavati datu riječ npr. vratiti se braći nakon uznesenja na nebo. On mora dobiti bitku i osloboditi kraljevstvo npr. nakon što su Pandave pobijedile na polju Kurukšetre, kada su vladali do kraja života. Junaci do konačnog cilja moraju proći trnovit „odisejski put“ na kojem kroz borbu zaslužuju pomoć bogova koji će ih dovesti do pozitivnog ishoda radnje – slobode u kojoj će uživati. Indijski junak nikad nije tragičan, on je uvijek uznosit i hrabar u svakom svom poduhvatu.

nastavlja se...

Semir Avdić by infoBAR.ba
25.02.2008 8:44