
| pozorište: |
NARODNO POZORIŠTE |
| datum: |
26.04.2008.
|
| predhodni datumi: |
19.01.2008.
14.02.2008.
05.03.2008.
11.03.2008.
12.04.2008. |
| početak: |
19.30h |
| autor: |
Enver Čolaković |
| režija: |
Sulejman Kupusović |
igraju:
|
A.Hasković, M.Musliović, J.Pejaković, M.Pavlović, M.Drmać, V.Jokanović, N.Đurevska, M.Kurić, E.Sijamija, R.Ljutović, E.Muftić, S.Vidak, N.Đenisijević |
| žanr: |
DRAMA |

Iz teksta Nihada Agića:
Legenda kao noseća struktura svijeta
Osnovni kostur ili skelet priče Legende o Ali-paši predstavlja preobrazba Alije Leptira od hamala do visokog dostojanstvenika. Ta se preobrazba prvo zbiva u snu, a onda i zbiljski ostvaruje u njegovom životu. Motiv te legende je, zapravo, u Alijinoj prevelikoj ljubavi prema lijepoj Almasi, kćerci jedinici sarajevskog bakala Mehage. Budući da se ljubav, bar s Alijine strane, ne može ostvariti, jer su tome smetnja razlike u društvenom staležu, te se prepreke mogu savladati jedino u snu... On svoju želju projicira tako da, uz zadobivanje njene ljubavi on zadobiva i bogatstvo, što treba da je ekvivalent toj nedostižnoj ljubavi... U svijetu u kojemu se Lepir kreće postoje samo dvije stvari kojima se on tajno posvećuje – Sunce i Almasa...
... Naporedo s pričom o Lepirovim maštanjima odvija se i druga, koja je ovoj kontrastna, ako ne i kontrapunktna. Naime, Almasa i ne sluti da je Alija voli ( a da je to tada i znala vjerovatno bi se samo gorko podsmjehnula), pa ona svoje mladalačke uzdahe poklanja mladom Ismet-efendiji, učenom imamu i bogatom udavaču. Ali, nevolja je jedino u tome što u Ismet-efendiji bjesni goropad, što dakle boluje od napada epilepsije, o čemu Almasa ne zna, i što će biti onaj unutrašnji motiv za preokret u budućem odnosu Almase prema Aliji...
... Prizori iz života izme|u Ismet-efendije i Almase, prizori u kojima je motiv nesrećnog čovjeka, s jedne i motiv prevarene i u život razočarane žene s druge strane, izneseni su patosom velikih tragičkih likova...

... Takav kakav je u običnom životu, sanjalica i dobričina, ali skladno oblikovana lika, Lepir nastoji zadržati i u onom preobraženom životu, u životu prožetom legendom i svekolikom moći: želi ostati, naime, meka srca i dobre duše, pomagati uboge i nemoćne, darivati poštene i učene, te onemogućavati bahate i gramzljive...
Roman Legenda o Ali-paši mnogo je manje priča o legendarnom, zlatnom dobu Alije Lepira, Omera kazandžije, Mehage bakala i drugih, a mnogo više priča o tragičkoj kobi jednog Ješua Bararona, nesrećnom životu Ismet-efendije, ljubavnoj drami krasotice Almase
(urota neba ili San o Almasi, kako se ona ukazivala ovom goropadniku), ili pak o sudbinskoj predodre|enosti Alije Lepira da djetinju uvredu sakrije u sebi i vine se do plemenitog čina: Duboka je bila uvreda kojom ga je svijet zapahnuo u djetinjstvu, njega, sina bivšeg roba, sina fukare, ružna, ćelava Hasana... Još kao dijete naučio je mrziti iskreno, duboko svakoga, jer je i njega svak udarao, zadirkivao, ponizivao, jahao na njegovu ponosu kao na malenu šugavu magarcu. A zašto? Zato što je bio bijednik, siromak. Steći! Steći!...
Ili pak priča o zmiji savjesti koja se nastanjuje u tvrdici Hasan-dedi, o zmiji strahu koja ne samo paluca, već i ujeda i pretače svoj smrtonosni otrov u svaku žilicu dedina mozga.

Rezervacije karata mogu se izvršiti putem telefona
221-682 ili kupiti na blagajni Narodnog pozorišta u terminima od 09:00h do 12:00h i 16:00h do 19,30h. |