Izložba Ars Aevi će biti realizirana u suradnji sa Centrom za savremeu umjetnost BM iz Istanbula i galerijom Collegium artisticum iz Sarajeva, uz podršku Grada Sarajeva, Kantona Sarajevo, UNESCO-a i Intesa Sanpaolo Banke, a bit će uključena u program 9. Evropskih književnih susreta Centra André Malraux.
Svoj dolazak, pored Steve Sabella, Vahrama Aghasyana, Dilek Winchester i članova grupe Xurban, potvrdila još četiri umjetnika: Sanan Aleskerov, Lamia Joreige, Sanan Khakhanashvili i Khaled Hafez.

Sanan Aleskerov je azarbejdžanski umjetnik, rođen 1956. godine u Bakuu, gdje i danas živi i radi.
Nakon završenog studija novinarstva, nekoliko godina se bavio dokumentarnom fotografijom i radi za Novinsku kuću TASS. Ubrzo, napušta novinarstvo i okreće se sve više umjetničkoj fotografiji.
Član je umjetničke grupe Labirint, koju vodi azarbejdžanska umjetnica Sabina Shikhlinskaya. Aleskerov je izlagao na brojnim grupnim i individualnim izložbama kako u kavkaskoj regiji, tako i širom svijeta. Dobitnik je mnogih internacionalnih priznanja poput Zlatne medalje 1990. godine, Salon of Art Photography, Francuska; 1991. godine primio je Počasnu značku American Association of Photographers Jackson, Mississippi, SAD; 1995/96. dodijeljena mu je počasna medalja London Salon of Photography. Sanan je jedna od ključnih figura azerbejdžanske fotografije. Ono što čini njegove fotografije naročito interesantnim je to što se nalaze na pola puta između dokumentarne i umjetničke fotografije. Aleskerov za sebe kaže da je samouk fotograf, jer svoj metod bazira na potpunoj slobodi akcije. Fotograf mora biti vođen spontanošću, mora biti sposoban napraviti najviše od malih stvari koje donosi život. Aleskerov nikada ne planira svoje radove i nikada ne radi projekte, već teme rađaju same od sebe. Trenutno radi kao predavač fotografije u Bakuu i kao slobodni fotograf. Za Kolekciju Ars Aevi, Sanan je napravio dva rada Arrival i Departure. Za Departure je Sanan ponio fotografije iz grada Bakuua, koje predstavljaju detalje iz glavnih i zabačenih ulica Bakuua ukazujući na prošlost grada koja će vjerojatno uskoro izblijediti pod utjecajem neo-liberalne ekonomije. U drugom radu, Arrival, Aleskerov je zabilježio svoj prvi utisak Istanbula.

Na fotografiji uslikanoj iz svoje hotelske sobe, Istanbul je prikazan sa dalekog maglovitom džamijom u pozadini. Da bi se došlo do ovog prizora potrebno je preći preko predmeta koji su razbacani po sobi i ispred prozora (ogledalo, TV i crveni krov).

Lamia Joreige je rođena 1972. godine u Bejrutu, Libanon, a 1983. godine se preselila u Francusku, gdje je završila studij grafičkog dizajna, a potom Također na Rhode Island School of Design u Sjedinjenim Državama je studirala film i slikarstvo, gdje je 1995. godine diplomirala. Prvi put je izlagala u Sjedinjenim Američkim
Državama, a prvu samostalnu izložbu “Surfaces” imala u Bejrutu. Djeluje u medijima slikarstva i videoumjetnosti. Svoje radove (dokumentarni video, video i objektne instalacije) prikazala je na mnogim internacionalnim film festivalima i izložbama. Njeni radovi problematiziraju pitanje historije i njene moguće naracije i reflektiraju se na proces memorije. Upravljana željom za prepričavanjem historije, za prepričavanjem iskustva, u isto vrijeme, naglašava mehanizam takvog pokušaja i uključuje ga u svoje radove. Posljednje izložbe održala je u Turskoj, Danskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj... Objavila je dvije knjige: Time and the Other (2004) i Ici et peut-etre ailleurs (2003). Živi i radi u Bejrutu i Parizu. Lamijin Rad Nigts and Days koji je postao dijelom Kolekcije Ars Aevi je zapravo dnevnik iz Libanskog rata 2006. godine. Ovaj dnevnik, sačinjen je od video snimaka predstavljenih u serijama od po dvije fotografije (“noć” i “dan). Scene iz Bejruta suočavaju senzibilni pogled umjetnika i opustošen i jeziv grad.

Shalva Khakhanashvili je rođen 1964. godine u Gruziji. Diplomirao je historiju umjetnosti na Državnom univerzitetu u Tbilisiju. Radio je kao organizator i kustos izložbi u organizaciji IFA galerije u Berlinu i u UNESCO-u u Parizu te je bio član Koordinacionog odbora SEECAN (Mreža za savremenu umjetnost Jugoistočne Evrope), organizator, direktor, kustos i umjetnički direktor Karavansaraja, Internacionalnog foruma savremene umjetnosti. Živi i radi u Parizu. Khakhanashvili je za Ars Aevi uradio djelo in situ, pozvao je umjetnike, osnivače Istanbulske kolekcije za Ars Aevi sa izložbe da budu tema njegovog djela. Kao posmatrač sa strane, on je interpretirao tenzije čekanja za vrijeme procesa priključivanja Evropskoj niji i opiranje Evopske Unije. Spomenik Atatürku na Taksim trgu u Istanbulu se smatra simbolom modernističke revolucije u Turskoj. Očito, interpretiran u kontekstu procesa demokratizacije 20. stoljeća, Taksim trg je bio mjesto mnogih događaja koji su dio političkog/društvenog pamćenja. To je razlog zašto je on pozadina ljudima koji se spremaju da postanu dio Evropske Unije, sa radničkim kacigama na glavama.

Khaled Hafez je rođen 1963. godine u Kairu, Egipat. Završio je medicinu na Al Azhar Univerzitetu u Kairu i uporedo sa studijem medicine pohađao večernje časove na Akademiji likovnih umjetnosti u Kairu. Radi u medijima slikarstva, videa, fotografije i instalacije. 2005. godine dobio je Fulbrajtovu stipendiju kao gostujući umjetnik na Akademiji likovnih umjetnosti u Pensilvaniji, SAD, a bio je i gostujući umjetnik na Ecole Nationale Supérieure D'Art u Limoges u Francuskoj. Izlagao je na mnogim internacionalnim izložbama uključujući: Cairo Modern Art in Holland (Moderna umjetnost Kaira u Holandiji) 2001. godine, Dakar Bijenale u Senegalu 2004, Mediterranean Encounters (Mediteranski susreti) u Italiji 2005. godine, Dakar Bijenale u Senegalu 2006. i Images of the Middle East (Predodžbe Srednjeg istoka) u Danskoj 2006. godine. Svojim videoradom Revolution za Kolekciju Ars Aevi Hafez upućuje na činjenicu da revolucije uvijek dolaze sa velikim obećanjima koja vrlo često ne mogu i ne budu ispunjena. Iskustvo ukazuje na to da iza revolucija ostaje samo nasilje, fašizam i radikalizam. Hafezov video i fotografije obrađuju ove procese i prikazuju vojnike, biznismene i radikale ili fundamentaliste koju tvrde da su “borci za slobodu” sa simboličnim referencama na njihove akcije.