| lokacija: |
Galerija MAK
Sime Milutinovića Sarajlije 7 |
| datum: |
do 31. 01. 2007. |
| otvoreno: |
Svaki dan od 10:00 – 14:00h |
ALIJA NAMETAK
Rodjen je 1906. godine u Mostaru. Mekteb, osnovnu školu i klasicnu gimnaziju završio u Mostaru, a studij knjizevnosti i srpskohrvatskog jezika u Zagrebu. Po zavrstetku studija dolazi u Sarajevo za urednika „Novog behara“. Kad je primljen u drzavnu sluzbu radi kao profesor u Srednjoj tehnickoj skoli, zatim uciteljskoj te u gimnaziji. Jednu godinu je proveo u Podgorici kao srednjoskolski profesor a nekoliko godina je honorarno predavao srpskohrvatski jezik u Gazi Husrev-begovoj medresi. 1945. godine je osudjen na 15 godina zatvora. Sa izdrzavanja kazne pusten je 1954. kada se zaposljava u « Institutu za proucavanje folklora » a zatim radi kao bibliotekar u “Muzickoj akademiji” do odlaska u penziju 1973.
Od 1938. do 1945. uredjuje “Glasnik Islamske vjerske zajednice” a bio je i u urednistvu kalendara “Narodne uzdanice” te “Hrvatske misli”. Sabiranjem i objavljivanjem narodnih umotvorina Nametak se bavio cjelog zivota. Sam ili u izdanju knjizare Ahmeda Kujundzica u Sarajevu stampao je “Narodne muslimanske junacke pjesme”. “Muslimanske narodne pripovijesti” iz Bosne stampane su 1944. godine kada i “Muslimanske narodne zenske pjesme”. Zbirka narodnih pjesama “Od besike do motike” stampana 1970. godine a “Narodne pripovijesti bosanskih muslimana” 1975. godine. Pripovijesti i novele poceo je objavljivati 1928. godine u zagrebackim knjizevnim casopisima “Knjizevnik”, “Omladina”, “Savremenik”, “Vijenac”, “Hrvatsko kolo”, a kasnije i u muslimanskim novinama i kalendarima.
Posebno su mu stampane zbirke pripovijedaka “Bajram zrtava”, “Dobri Bosnjani”, “Za obraz”, “Ramazanske price”, “Mladic u prirodi”, “Dan i sunce”, “Trava zaborava” i dr. U seriji “Pet stoljeca hravatske knjizevnosti” napravljen je izbor iz Nametkovog djela. Nametak je objavio vise radova iz historiskog i kulturnog zivota muslimana, zatim dosta memoarskih clanaka, folklorne gradje i dr., priredio “Pobozne pjesme” sa Resadom Kadicem, Gasevicev “Mevlud” i jos mnogo drugih znacajnih i raznovrsnih djela. Posthumano mu je objavljena knjiga “Sarajevski nekrologij”.
Umro je u Sarajevu 8. novembra 1987. godine.
Bibliografija
1. Bajram zrtava. Crtice, pripovijesti, novele. Matica hrvatska, Zagreb 1931.
2. Dobri Bošnjani. Novele. Matica hrvatska, Zagreb 1937.
3. Ramazanske price, Sarajevo, 1941.
4. Za obraz. Novele. Matica hrvatska, Zagreb 1942.
5. Omer za nacvama. Pucki igrokaz iz seoskog zivota u Bosni s pjevanjem u tri cina. Sarajevo, 1969.
6. Mladic u prirodi. Lovacke i druge omladinske price. Sarajevo, 1943.
7. Dan i sunce. Novele. Vlastita naknada, Sarajevo, 1944.
8. Abdulah-paša u kasabi. Komedija u tri cina. Sarajevo, 1945.
9. Trava zaboravka. Znanje. Zagreb, 1966.
10. Izabrana djela. Zora; Matica hrvatska, Zagreb, 1969.
11. Tuturuza i šeh meco. Matica hrvatska. Zagreb, 1978.
12. Nasrudin-hodza. Njegove šale i dosjetke. Mostar, 1928., 1930., 1942.
13. "Musa Cazim Catic". Hrvatski muslimanski kalendar, Mostar, 1930.
14. Salih ef. Gaševic: Mevlud. Sarajevo, 1935; 1936; 1944;
15. Narodne junacke muslimanske pjesme. Sarajevo, 1937; 1938; 1941; 1943;
16. Muslimanske pripovijesti iz Bosne. Tisak i naklada Hrvatske drzavne tiskare Zagreb, podruznica Sarajevo, Naklada knjizare Hadzi Ahmed Kujundzic. Sarajevo, 1944.
17. Muslimanske zenske pjesme. Zbirka narodnih ljubavnih pjesama. Hrvatska drzavna tiskara Zagreb, podruznica Sarajevo, 1944.
18. Bibliografija. folklorne gradje u deset godišta "Behara" s indeksom motiva. Institut za proucavanje folklora, Sarajevo, 1957.
19. Junacke narodne pjesme bosansko-hercegovackih muslimana. Vlastita naklada, Sarajevo, 1967.
20. Od bešike do motike. Narodne lirske i pripovjedne pjesme bosansko-hercegovackih Muslimana. Vlastita naknada, Sarajevo, 1970.
