Austrijski grad Lintz ce od 29. septembra biti domacin medjunarodne naucne konferencije pod naslovom : "Molila sam da me ubiju", organizirane u sklopu istoimenog evropskog projekta. Skup ce se upriliciti u Centru savremenih inicijativa Austrije ciji su uzvanici i ucesnici : Bakira Hasencic, predsjednica Udruzenja "Zena-zrtva rata", Dzemila Subasic, djelatnica iste asocijacije, Murat Tahirovic, predsjednik Saveza logorasa BiH, ko-autorica knjige "Molila sam da me ubiju", Azra Merdzan, prim.dr Senadin Ljubovic, odgovorni iz odjela za psihotraumu srajevske Psihijatrijske klinike, Darija Krsticevic, amabasadorica BiH, Tilman Zülh, generalni sekretar Drustva za ugrozene narode iz Getingena, Natasa Kandic koja predvodi beogradski Fond za humanitarno pravo, Smajo Halilovic, predsjednik UO Muzeja Sarajeva, Emir Zlatar bosansko-hercegovacki predsjednik CSI-a, profesor Hugo Schanovsky, nekadasnji gradonacelnik Lintza i pocasni clan austrijskog CSI-a, Johanna Tschautscher , rediteljica i glumica, Gerda Weichsler iz Parlamenta Gornje Austrije, pa Karin Hörzing, iz opcine grada domacina, potom Samir Saracevic predsjednik austrijskog CSI-a. Moderatorstvo konferencije povjereno je Dzeniti Pavic i mr. Esmiru Caticu.

Program druzenja je raznolik i bogat, te pored naucnih izvjestaja, posebno medicinskih, izlaganja i misljenja, promocirati ce se knjiga po kojoj projekt nosi ime, upriliciti projekcija nadahnutog filmskog ostvarenja Jasmile Zbanic "Grbavica"/Esmina tajna/, zatim grupno obici postavka Sarajke Djejle Mahmutovic, nazvana "Sjecanja i snovi", smjestena u gradskoj Vijecnici.
Procitati ce se i pisma podrske Projektu koji je zamislila i ostvarila Doris Bures, austrijska savezna ministrica za zenska pitanja.

CSI Austrije je prvi i stvorio plan medjunarodnog oslonca za akciju Udruzenja "Zena-zrtva rata" da se zatocene, silovane i svakodnevno ugnjetavane djevojcice, djevojke i zene priznaju kao zrtve rata. Ova institucija zeli povezati djelatnosti bh i austijskih organizacija te udruzenja jer je neophodno, bez prestanka pomagati i podrzavati ratne zatvorenice i maltretirane osobe, cije traume nisu prosle. Uzas prezivljenog i sada ima jak uticaj na svakodnevnicu zrtava. Posebno sto u Austriji zivi veliki broj takvih osoba, uklopljenih u bh zajednicu sto broji stotinu hiljada iseljenika.

Dzana Mujadzic by infoBAR.ba
22.09.2007 15:34