Dugogodisnji novinar brojnih hrvatskih glasila, Suad Ahmetovic, je strasni istrazivac istorije. Poput naucnika, sa provjerljivom dokumentacijom i dragocijenim materijalom, sakupljenim na sve cetiri strane svijeta, ispituje i pronalazi necuvena otkrica. Tako je i sa novim djelom :"Dubrovacki kurioziteti iz dva minula tisucljeca"!

Knjiga je u gradu pod Srdjem izazvala veliko zanimanje i, aktuelna je tema, brojnih izlaganja gradskih zvanicnika, ali i naucnika, istoricara, profesora, te gradjana, odusevljenih novim saznanjima i otkricima o njihovom gradu. Ne pamti se da je jedno povijesno djelo, do te mjere odusevilo gradske strucnjake, ali i stanovnike ovog "bisera" Jadranskog mora.

Nadareni Ahmetovic je jos 1982 godine, najavljivao djelo ciji bi sadrzaj bio posvecen spijunazi, u Starom gradu. Ali su ga, tadasnja arheoloska otkrica ostataka sakralne gradjevine, ispod aktuelne, barokne, katedrale navela na prosirenje licnih istrazivanja. Nakon konsultiranja razlicitih, svjetskih skripti, razgovora sa naucnicima, te zapisa podhranjenih u gradskoj arhivi, dokazao da je grad stariji, za nekoliko stotina godina. Sasvim je oborio hipotezu o stanovnicima grckog Epidaurusa, koji su u sedmom vijeku nase ere, nastanili morsku hrid Laus. Autor se ne hvali, samo, skromno objasnjava :
"Moram naglasiti da sam za trajanja 42.godisnjeg, profesionalnog, bavljenja novinarstvom, kao novinar "Dubrovackog vjesnika", rjeckog "Novog lista" i zagrebackog "Vjesnika", komentator i saradnik mnogih prestiznih sedmicnih glasila i revijalnih izdanja, bio toliko preokupljen svakodnevnim pisanjem tekstova o aktuelnim zbivanjima u Dubrovniku, te se nisam stizao, posvetiti zavrsetku, ovako zahtjevne knjige. Ipak, nakon dugogodisnjeg slaganja mozaika kurioziteta o raznim temama, knjiga se, konacno, pojavila u luksuznom, monografijskom izdanju. Naravno, radujem se sto je njezina pojava, naisla na tako povoljan odijek".

Gospodin, odnosno "gospar" Ahmetovic, kako ga njegovi sugradjani zovu, osim zacudjujucih sadrzaja o spijunazi starih Dubrovcana, sto su posjedovali 80 evropskih konzulata i vicekonzulata, ciji broj impresionira, kada se zna da je mala Republika bila oblast od 1092 cetvorna km i imala 30 hiljada stanovnika. Novinar je otkrio da je najzanimljiviji spijun bio vlastelin Marin Zamanja, koji je djelovao u korist spanjolske krune i za vrijeme obavljanja knezevske djelatnosti. Zatim je dokazao kako engleski kralj, Richard Lavljeg Srca, nije bio u gradu 1192 godine.
Djelo je nagradjeno razlicitim priznanjima i mnostvom nagrada. Predstavljajuci knjigu, dr nauka Antun Cesko je izjavio kako je, citajuci izlozene podatke i dokaze o Dubrovniku, mnogo naucio o rodnom gradu. Ovaj, u svijetu poznati istrazivac, dugo lektorira naucne knjige i strucne radove o Dubrovniku. Akademik Vladimir Stipetic je naglasio da je Ahmetovic pisao "po nacelima istrazivackog novinarstava, a autorov kolega, Josko Jelavic, nazvao ga je "novinarem kojemu se vjeruje"!

Knjigu su pohvalili magistri Sonja Seferovic, Ivica Zile i Ivo Dabelic.

Suad Ahmetovic je dobio i "Zlatno pero" Hrvtskog novinskog drustva, "Srebrenu plaketu NISPRO Vjesnik", "Zahvalnicu Zavoda za obnovu Dubrovnika", "Priznanje Skupstine Opcine Dubrovnik", te "Spomenicu Domovinskog rata".

Dzana Mujadzic by infoBAR.ba
26.02.2007 13:29