
U selekciji "Zaokret", tek zavrsenog 28.og Filmskog festivala "Stvarnog filma" koji se organizirao, kao i predhodnih godina, u Centru "Georges Pompidou", prikazan je i kratkometrazni, 18 minutni dokumentarac "Most na Drini".
Djelo je rezirao Xavier Lukomski, briselski filmski i teatarski reditelj, sto upravlja pozoristem "Des Tanneurs". Film je projiciran nekoliko puta, u velikim i dobro opremljenim dvoranama, u kojima je publika dugo raspravljala i analizirala njegov sadrzaj i poruku. Xavier Lukomski nije prisustvovao svim debatama jer je dosao u Pariz na tri dana. Povjerio nam je, prilikom prvog prikazivanja kako, jos, nije razumio ogromni interes koji djelu poklanjaju strucnjaci ali i filmofili, cijelog, Starog kontinenta. Vec je prikazan u pariskom kulturnom Centru belgijske zajednice "Wallonie Bruxelles", a postigao je i ogroman uspjeh na amsterdamskom Festivalu za Prava covjeka.
Vidjeli su ga gradjani Kieva, Torina, a bio je u zvanicnom natjecanju Medjunarodnog filmskog Festivala u Tirani, kao i u Trstu, na tradicionalnoj filmskoj smotri. Prikazan je na Fipa u Biarritzu, kao i praskom Festivalu "One World".
Vidjeli su ga posjetioci Festivala "Marathon Doc" u Copenhagenu, kao i filmofili zagrebackog Doxa. Projiciran je u Nici, za trajanja Festivala kratkometraznog filma. Dobio je Nagradu kao najbolje kratkometrazno ostvarenje, na Medjunarodnom Festivalu dokumentarnog filma u Navarru /Punto de Vista/ u Spaniji. U maju ce se prikazati na madridskom "Documenta Festivalu", pa u Ontariju, a ranije je pozvan u Chicago, na School Art Institute, potom u Miwankee na University of Wisconsin, pa u Toronto na "Festival Slika". Bice prikazan na Festivalu Nezavisnog filma u Lisabonu, te smotri BAFICI u Buenos Airesu pa, nanovo, u francuskoj prijestolnici.
Reditelj je za 18 minuta svjedocenja na Haaskom Sudu, Mevsuda Pulje iz Vlahovica kod Visegrada u septembru 2001 godine, prikazao jedan, jedini fiksni plan natprirodno lijepog, uvecanog mosta, cuvenog Mehmed Pase Sokolovica.
"Uradio sam to jer nije bilo drugacijeg nacina da se iskazu strahote i necovjecnost nacina na koji su tri hiljade osoba, pripadnika bosnjackog naroda bili pogubljeni. Nastojao sam da jednolicni glas svjedoka, odmah preveden na engleski i francuski, bude shvacen kao krik s one strane postojanja. Sjecanja stanovnika iz oblasti, koji je spontano, poput drugih, nastojao zaustaviti bezivotna tijela, bacena u Drinu, na pocetku rata. On je vidio ono sto sam slikom mosta istaknuti, koji je tu da opomene i podsjeti, kako su ti nevini, jadnici bili zvjerski muceni, tijela su im plovila osakacena, bez ociju i usiju, zenama su otkinute dojke, muskarcima genitalni organi. Svjedok se sjeca pojedinaca sa pola glave, bez ruku...Slavna cuprija je sublimirana, stavljena pod neobicnu svjetlost, nedokuciva i velicanstvena ali podsjeca na surovu stvarnost i zlo, koje se na njoj zbilo. Most je spomenik njihovoj boli, i dok Puljo prica o tijelima novorodjencadi i malih beba cija su raskomadana tijela i ostaci bili stavljeni u obicne, plasticne kese i bacena u Drinu, velicanstveni most mijenja boje, skrece paznju da se to i drugima moglo dogoditi, te da nije iskljuceno i njihovo stradanje, posebno onih koji o ratu "nista nisu shvatili, ni razumjeli, jer je stanje na Balkanu, normalnim osobama- neshvatljivo"!
Bio sam kao gimnazijalac u Visegradu, buduci da sam porijeklom Poljak, zanimalo me je djelo nadarenog Andrica. Ushiceno sam klicao pred slavnom cuprijom, koja kao da je bila, izasla iz mojih snova. Kada sam prije dvije godine, nanovo, bio u Visegradu djelovala mi je kao spomen na uzas i strahote. Skupljao sam materijal za film i posmatrao je sa mnogo gorcine. Zasto su su toliki ljudi i zene morali umrijeti, zaklani, rastrgani, unakazeni?Sjetio sam se kako se isto desilo bosnjackom narodu, za trajanja dva svjetska sukoba, u proslom vijeku ali i za vrijeme Balkanskih ratova. Ne mogu pojmiti da su to uradili pripadnici, srodnog, slavenskog naroda- komsije, poznanici pa cak i, nekadasnji, prijatelji! Kako se taj, stravicni, ekstremizam nije mogao suzbiti na pocetku rata? Ponovo zakljucujem da se zapad pozurio, vidjeti i ustanoviti krhkost Balkana, umjesto da pomogne ugrozenim stanovnicima. Zato bih bio pocascen i sretan da mi se djelo prikaze u BiH ili na festivalima vase dijaspore, koja umije cuvati osobenosti i kulturnu bastinu lijepe, vam, domovine koju su surovo pokusali unistiti, bezskrupulozni zlocinci".
Film "Most na drini" producirao je je briselski "Cobra films", kojeg su 1987 osnovali Anne Deligne i Daniel De Valch. Direktori fotografije su Jorge Leon i Sébastien Tran, a montazerka Michele Hubinon.
Dzana Mujadzic | infoBAR.ba
23.03.2006 9:29
|